mitologija

PLUTONOVA RAČUNICA

 Kako su nastala godišnja doba Da ne bude zabune-Pluton iz naslova ove priče nije onaj simpatični Diznijev kucov nego,naprotiv,jedan jako nesimpatični i svima mrski starogrčki bog,poznat još i pod imenom Had.To što ga niko nije volio i nije bilo neko čudo,jer je Pluton bio gospodar mračnog podzemnog svijeta,carstva mrtvih.No,kako ni bogovi nisu od kamena,Plutonu se,eto,desilo da se zaljubi.Izabranica njegovog srca bila je prelijepa Persefona,kćerka boginje Demetre,zaštitnice bilja i zemljoradnje. Pluton,naravno,nije bio vičan udvaranju pa je Persefonu naprosto oteo i odveo je sa sobom u podzemni svijet. Demetra,izbezumljena od bola i brige,dugo je lutala tražeći svoju kćerku,a kada je saznala da je oteta,toliko se naljutila da je Zemlju kaznila strašnom kaznom:sve biljke su prestale da rastu i rađaju plodove,tako da je zaprijetila sveopšta glad i smrt.Onda je moćni Zevs naredio Plutonu da Persefonu vrati majci.Pluton je međutim,toliko volio svoju ženu da nipošto nije htio da se rastane od nje,ali o Zevsovo naređenje ni on nije smio da se ogluši.I onda je smislio rješenje kojim su,donekle,bili zadovoljni svi: i on, i Persefona, i Demetra.Pošto sa Zevsom nije bilo šale,Pluton je morao da ga posluša i Persefonu vrati majci.Ipak,pošto ni sam nije htio da ostane bez nje,poslužio se malim trikom:dao joj je da pojede jedan plod nara,za koji se vjerovalo da strahovito pojačava ljubav žene prema mužu i poslao je natrag,u gornji svijet.I Persefona i njena majka Demetra bile su presrećne,a na Zemlji je sve ponovo oživjelo:biljke su listale,cvjetale,rasle i davale plodove,a život je nastavio da teče kao i ranije.Ipak,poslije nekog vremena,Persefona je počela da tuguje za mužem koga je,eto,ostavila samog i tužnog u mračnom i hladnom carstvu mrtvih.Konačno,rekla je majci da joj Pluton strašno nedostaje i da će otići kod njega na neko vrijeme,pa će se opet vratiti njoj.Tako je i bilo.Otada je Persefona stalno išla tamo-amo,a stari Grci su vjerovali da se upravo zbog toga smijenjuju godišnja doba:proljeće,ljeto i rana jesen kada sve raste,buja,cvjeta i daje plodove,i kasna jesen i zima,kada sve na zemlji zamire,ali su Pluton i Persefona u podzemnom svijetu sigurno srećni.

MIT O SIZIFU

Najteži posao na svijetu Kao što je već poznato Zevs nije volio da mu se bilo ko suprotstavlja-ni bogovi a još manje ljudi.Onaj koji je to najviše osjetio na svojoj koži bio je Sizif,lukavi gospodar grada Korinta.Ono što Zevs nikako nije mogao da mu oprosti bilo je to što se,jednom za njega naročito nezgodnom prilikom,Sizif pokazao kao prava tužibaba:kada je Zevs oteo Eginu,kćerku riječnog boga Azopa,Sizif je smjesta otrčao i tužio ga njenom ocu.Zevs mu je odmah poslao Tanatosa,boga smrti,da ga vodi u podzemni svijet.Sizif je naredio svojoj ženi da ne prinosi posmrtnu žrtvu za njega.Kad su se bogovi zbog toga naljutili,Sizif ih je ubijedio da ga pošalju da opomene ženu na red.Ali kad je stigao kući više nije htio da se vrati pa su bogovi po njega opet poslali boga Tantosa.Zevs ga je kaznio strašnom kaznom: morao je da gura veliki kamen uz brdo i taman kad bi se približio vrhu kamen bi se skotrljao u podnožje.Sizif ga je morao opet gurati uz brdo i tako stalno iznova za vječna vremena.Otuda se za posao koji je mukotrpan i težak,a ne daje nikakve rezultate kaže SIZIFOV POSAO.

PANDORINA KUTIJA

 Kako je Zevs kaznio ljudski rod Zevs,vrhovni gospodar cijelog svijeta,nije bio taj koji je stvorio ljude.Tvorac ljudskog roda bio je Prometej,moćni Titan koji je Zevsu u nevolji pomogao da zagospodari svijetom.Zato se Zevs,i pored svoje moći,pomalo plašio i Prometeja i ljudi.Zevs je tek toliko da se zna ko je gazda kaznio ljudski rod jednim smislivši jedno strašno lukavstvo. Najprije je svom sinu Hefestu,majstoru svih zanata,naredio da sačini djevojku ljepšu od svih.Zatim je sazvao ostale bogove i naredio im da djevojku obdare svim darovima.Tako joj je Hera udahnula želju za srećnim brakom i darovala joj prekrasne haljine i nakit,Atini,koja je imala udjela u Prometejevom stvaranju čovjeka,cijela ta Zevsova ujdurma nije bila baš sasvim po volji pa je djevojci,umjesto mudrosti,usadila lukavost i mržnju;Hermes ju je obdario podmuklim i laskavim govorom,darom za laganje i spletkarenje i ljubavlju prema ogovaranju;najzad, Afrodita,boginja ljubavi,obdarila je djevojku zavodljivošću i neodoljivom privlačnošću. Pošto su je bogovi tako bogato darovali,Zevs joj dade ime Pandora("obdarena svim darovima") i ,kao svoj poklon,dade joj čvrsto zatvorenu kutiju od srebra i zlata pa reče:"Pazi dobro,ne otvaraj je dok ne dođeš među ljude!"Pod čvrsto zatvorenim poklopcem Pandorine kutije nalazilo se sve najstrašnije što se može zamisliti:bolesti,poplave,suše,požari,zemljotresi,glad i neimaština, mržnja i zavist među ljudima,bol,tuga i jad.Pandora to,doduše,nije znala,ali je ipak sprovela u djelo strašnu Zevsovu namjeru,a evo i kako. Kad joj je dao kutiju ,Zevs ju je poslao među ljude i to pravo u zagrljaj Prometejevom bratu Epimeteju.I,kako reče pjesnik,za minutu ili nešto više,njih se dvoje ludo zaljubiše...pa već koliko sutradan napraviše veliku svadbu.Poslije vjenčanja,među poklonima ugleda Pandora svoju već skoro zaboravljenu kutiju.Reče mužu da je kutiju dobila od Zevsa i predloži mu da zajedno pogledaju šta je unutra,ali je Epimetej želio da ipak sačekaju njegovog brata.Pošto Prometej nikako nije dolazio,radoznalost nadvlada Pandoru,te ona sama otvori tajanstvenu kutiju. Vidjevši kako iz kutije kuljaju napolje sva zla ovog svijeta i ogromnom se brzinom šire među ljudima,Pandora se silno uplaši i zalupi poklopac!Time je,nažalost,učinila i više nego što je Zevs zamislio.On je, naime,na samo dno kutije stavio NADU,da ljude utješi kad im bude najteže!Pogođeni silnim nevoljama, a bez tračka nade(koja je ostala čvrsto zatvorena pod poklopcem Pandirine kutije),ljudi su bili potpuno bespomoćni i ponovo prepušteni na milost i nemilost Zevsu i drugim olimpskim bogovima."A to je upravo ono što sam i htio!"mislio je zadovoljno Zevs,gledajući kako se prema Olimpu uzdiže dim sa mnogobrojnih žrtvenika koje su ljudi palili da umilostive moćne gospodare-Bogove